Žene koje se suočavaju s kroničnom boli ili se oporavljaju od kirurškog zahvata ili traumatske ozljede mogu se naći pred dilemom: Je li sigurno uzimati opioidne lijekove protiv bolova?
Opioidni lijekovi poput oksikodona, kodeina i morfija imaju svoje mjesto u kontroli boli kada se koriste prema uputama liječnika, ali mogu izazvati ovisnost kod nekih ljudi.
Na primjer, žene pate od migrena i bolova u vratu, licu i donjem dijelu leđa do dva puta više od muškaraca. Prema Američkom centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), nove dijagnoze reumatoidnog artritisa se dva do tri puta češće dijagnosticiraju kod žena nego kod muškaraca. Nacionalni instituti za zdravstvo izvješćuju da žene srednje dobi čine 75 % do 90 % osoba dijagnosticiranih s fibromialgijom.
Žene i poremećaj uporabe opioida
Prema podacima Nacionalnog instituta za zlouporabu droga (NIDA), obrasci poremećaja uporabe opioida kod žena mogu biti različiti od onih kod muškaraca.
Općenito, muškarci su skloniji uporabi ilegalnih droga od žena; ali neka istraživanja ukazuju na veću vjerojatnost da će žene liječiti kroničnu bol receptima za opioide te veću sklonost žena ka samoliječenju anksioznosti i depresije opioidima.
Istraživanja pokazuju da dugotrajna uporaba opioida može izazvati promjene u mozgu koje mogu učiniti neke ljude osjetljivijima na bol. To pak može rezultirati potrebom za većom količinom analgetika kako bi se postiglo olakšanje od boli.
Također, zlouporaba propisanih opioida može biti faktor koji dovodi do upotrebe heroina i fentanila. Prema izvješćima NIDA-e, 80 % ljudi koji koriste ilegalne opioide poput heroina prvo je zloupotrijebilo propisane opioide. Budući da je heroin ulična droga i može biti pomiješan s drugim još toksičnijim i smrtonosnijim sastojcima poput fentanila, postoji veći rizik od slučajne predoziranosti.
Slučajna predoziranost može se dogoditi i uzimanjem kombinacije zakonski propisanih lijekova ili pijenjem alkohola s propisanim lijekovima. Žene (i muškarci) koji uzimaju više od jednog propisanog lijeka trebaju se posavjetovati sa svojim liječnikom kako bi vidjeli imaju li lijekovi opasne interakcije.
Prekomjerne doze kod žena u porastu
Prema izvještaju CDC-a (američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti), smrtonosna predoziranja drogama među ženama u dobi od 30 do 64 godine povećali su se za 260 % od 1999. do 2017. godine, pri čemu su mnoge od tih smrti uzrokovane opioidima.
Žene koje su na kroničnim opioidima možda nisu svjesne da im se rizik od predoziranja povećava.
Simptomi poremećaja uporabe opioida
Znakovi tolerancije na opioide koji signaliziraju da je vrijeme za savjetovanje s liječnikom uključuju:
- uzimanje opioidnih analgetika češće nego što je propisano
- potrebu za čestim obnovama recepta ili ranim istjecanjem lijeka
- doživljavanje probojne boli
Još jedan znak fizičke ovisnosti o opioidima je doživljavanje simptoma povlačenja u odsutnosti lijeka, poput:
- uznemirenosti i anksioznosti
- znojenja
- curenja nosa ili očiju
- nesanice
- bolova u mišićima
- abdominalnih grčeva i proljeva
- mučnine i povraćanja
Alternativni pristupi opioidima
Optimalna medicinska skrb ravnoteža je između kontrole boli i izbjegavanja nezdrave uporabe opioida koja može dovesti do razvoja ovisnosti.
Dok se neke žene mogu dobro nositi s dugotrajnim opioidima, druge bi trebale surađivati sa svojim liječnicima i odabrati druge, sigurnije vrste lijekova i strategije kontrole boli, uključujući:
- nesteroidne protuupalni lijekovi poput acetaminofena ili naproksena
- lijekove koji nisu opioidi, uključujući neke antidepresive i lijekove za bolove živčanog podrijetla koji su se pokazali korisnima kod kronične boli
- fizikalnu i masažnu terapiju
- toplinske obloge
- akupunkturu
- vježbanje i gubitak težine
- kognitivno-bihevioralnu terapiju za učenje strategija suočavanja s kroničnom boli