Seksizam je oblik rodno uvjetovanog nasilja koji zbog svoje učestalosti, sveprisutnosti i često suptilnih formi ostaje neprepoznat ili je široko toleriran u društvima sa snažnim patrijarhalnim nasljeđem. Odnosi na bilo koji čin, gestu, vizualni prikaz, izgovorenu ili pisanu riječ, praksu ili ponašanje temeljeno na ideji da je osoba ili skupina osoba na neki način podređena zbog svog roda.
U podlozi tih stavova se nalazi ideja da su žene inferiorne u odnosu na muškarce što može dovesti do nejednakog tretmana (diskriminatornog ponašanja) i progresije u druge oblike rodno uvjetovanog nasilja – do podržavanja vrijeđanja, zastrašivanja, omalovažavanja te prihvaćanja raznih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama (Vijeće Europe, 2019).
Seksizam u podlozi ima cilj kršenja dostojanstva ili prava osobe, izazivanje patnje, bilo fizičke, psihičke ili ekonomske. Stvara prepreke u autonomiji i ostvarivanju ljudskih prava osobe te potiče zastrašujuće, neprijateljsko i uvredljivo okruženje. Prema tome, seksizam se također odnosi na nejednak tretman temeljen na rodu, u vidu umanjivanja ili nepriznavanja prava, favoriziranja jedne skupine i omalovažavanja druge kroz razne oblike djelovanja.
Prisutan je u svim aspektima života, uključujući jezik, medije, internet, društvene mreže, kulturu, sport, pravosuđe, obrazovanje, radno mjesto i privatni život. Na taj način, infiltriran u sve slojeve društva, a najviše kroz jezik i kulturu, održava okružje u kojem su žene ponižene, njihovo samopouzdanje je zbog toga sniženo u odnosu na muškarce, a njihove mogućnosti ograničene (Vijeće Europe, 2019).
Seksizam kontaminira kulturu u kojoj živimo stvarajući okruženje koje implicira ograničenja i potiče nejednakosti. Postoje različiti oblici seksizma, ovisno o perspektivi iz koje mu se pristupa.
Neprijateljski seksizam je ideologija koja karakterizira žene kao nekompetentne, pretjerano emocionalne i sklone manipulaciji muškaraca kako bi došle do moći. Slično tradicionalnom modelu predrasuda, neprijateljski seksizam odražava kontradiktorni pogled na rodne odnose koji cilja na žene koje su viđene kao konkurenti koji žele steći moć nad muškarcima kroz seksualnost, feminističke ideologije ili karijere (Bareket i Fiske, 2023prema Radić R.,2024.). Ovoj vrsti seksizma sklonije su neobrazovane osobe.
Benevolentni seksizam je ideologija koja gleda na žene kao nježne, čiste i u potrebi muške brige i zaštite.Ovom obliku seksizma sklonije su žene i obrazovanije osobe. Modernizacijom društva dolazi i do modernizacije seksizma, budući da tradicionalni oblici seksizma postaju neprihvatljivi i kažnjivi u društvu. Članak 3 Ustava Republike Hrvatske ističe ravnopravnost spolova kao jednu od najviših vrednota ustavnog poretka RH (NN, 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00).
Nasuprot staromodnog seksizma, suvremeni seksizam obilježava negiranje postojanja daljnje rodne diskriminacije i osjećaj da žene traže previše prava, što dovodi do nesklonosti i otpora prema ženskim zahtjevima (Campbell i sur., 1997 prema Radić R.,2024.). Suvremeni seksizam se može definirati kroz nekoliko ključnih odrednica:
- negiranje postojanja daljnje diskriminacije žena,
- antagonizam prema ženskim zahtjevima
- ogorčenost zbog posebnih pogodnosti koje žene dobivaju isključivo zbog spola (Swim i Cohen, 1997 prema Radić R.,2024.),
a neki autori (Šimac i Klasnić, 2021. prema Radić R., 2024.) dodaju i 4. domenu: zamjeranje ženama što su preosjetljive na seksizam i seksualno uznemiravanje
Istraživanja pokazuju da su neke socio-demografske varijable kao i osobine ličnosti povezane sa seksizmom, pa tako , uz već spomenuto obrazovanje, seksizam je veći u mladoj odrasloj dobi i u starosti (tzv. U krivulja ), kod osoba sa nižim socio-ekonomskim statusom, kod religioznim osoba, kod učenika strukovnih škola u odnosu na gimnazijalce (Hammond i suradnici,2017 prema Radić R.,2024.)
Autoritarnost kao crta ličnosti također je visoko povezana sa seksizmom. Definira se kao cijenjenje konvencionalnosti, socijalnih normi, religioznost, tradicionalni stavovi o seksualnosti i braku, usmjerenost na kolektiv više nego na individualne vrijednosti i vjera da živimo u svijetu grešnika (Altemeyer, 1981). Osobe s naglašenom crtom autoritarnosti imaju više predrasuda, konzervativniji su i nižeg samopouzdanja (Adorno i sur., 1950/1982; Allport, 1954; Bem, 1970 prema Radić R., 2024.) U istraživanjima je također potvrđena povezanost autoritarnosti kao obilježja ličnosti sa seksizmom i kod žena i kod muškaraca, a osim žena, žrtve ovih diskriminatornih stavova su kod autoritarnih osoba ljudi drugih rasa, seksualne i rodne manjine. ( Radić R.,2024.). U Hrvatskoj istraživanja potvrđuju povezanost autoritarnosti sa vjerskim fundamentalizmom (Vasilevski, 1999.prema Radić R.,2024.)
Kako su rodno uvjetovano nasilje, pa i seksizam kao njegova inačica, povezani sa mentalnim zdravljem?
Suvremene koncepcije mentalnog zdravlja zasnivaju se na bio-psiho-socijalnom modelu, odnosno uključuju socijalne čimbenike u odrednice mentalnog zdravlja.
“Mentalno zdravlje pojedinca i većina mentalnih poremećaja oblikovani su različitim društvenim, ekonomskim i fizičkim kontekstima u kojima se biva u različitim životnim razdobljima. Čimbenici rizika koji su zajednički većini mentalnih poremećaja usko su povezani s društvenim nejednakostima, pri čemu veća nejednakost odgovara povećanju nejednakosti u izloženosti riziku.”
Social determinants of mental health ©World Health Organization 2014.
Prema definiciji mentalnog zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO,2001) mentalno zdravlje nije samo odsustvo bolesti, već je stanje blagostanja/dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale. Ova se dobrobit definira kao “sposobnost da se čini i da se bude ono što se želi”, što je pod snažnim uplivom socijalnih, ekonomskih i okolinskih uvjeta koji su, usprkos zakonima koji jamče ravnopravnost, za žene nepovoljniji nego za muškarce, pa se ugrozom mentalnog zdravlja smatra otežavanje ili ograničavanje mogućnosti školovanja, izloženost nasilju, zapriječeno napredovanje i mogućnosti za zaradu, nemogućnost ostvarivanja vlastitih potencijala radi diskriminacije.
Literatura:
Radić Rebeka,ODNOS SOCIODEMOGRAFSKIH KARAKTERISTIKA, AUTORITARNOSTI I SUVREMENOG SEKSIZMA, Diplomski rad. Zagre, 2024. https://www.who.int/publications/i/item/9789241506809
Vijeće Europe (2019). Sprječavanje i borba protiv seksizma.
