Femicid krši temeljna ljudska prava na život, slobodu i osobnu sigurnost te predstavlja prepreku društvenom i gospodarskom razvoju.
Femicid se obično definira kao ubojstvo žene zato što je žena. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) trenutno definira femicid kao namjerno ubojstvo žena zato što su žene, no šire definicije uključuju svako ubojstvo žena ili djevojaka.
Pojam “revolt killing” uveden je kako bi opisao femicide nastale zbog sukoba tradicionalnog statusa muškaraca i novog statusa žena.
Intimnim partnerskim femicidom ili intimnim femicidom smatraju se ubojstva žena od strane intimnih partnera ili bliskih srodnika (pokazano je da su žene najčešće ubijane s njihove strane). Za muškarac je pokazano da su najčešće ubijani od strane nepoznatih ljudi ili poznanika. Ukoliko je za cilj nasilja određena žena, vjerojatno je riječ o femicidu u intimnom partnerskom odnosu. Jedna od tri žene diljem svijeta doživjela je fizičko ili seksualno nasilje tijekom svog života, a 38 % svih ubojstava žena počine njihovi partneri.
Kad je riječ o seksualnom femicidu, smrt žene sastoji se od dvaju glavnih elemenata: femicida i seksualne komponente.
Važno je naglasiti da je nasilje namjerno ponašanje, a ne ispad ili gubitak kontrole. Također treba naglasiti da nasilje nije sukob, jer sukob podrazumijeva prepoznavanje drugoga i kontekst uravnotežene moći u kojem se može izraziti ljutnja i raspravljati, bez prisutnosti straha. U nasilju, moć je nejednaka i usmjerena na kontrolu nad slabijim partnerom, uz jednostrano rješavanje problema.
Femicid je postao jedan od načina na koji bi se uništio ženski uspjeh, autonomija i samopoštovanje. Nasilje nad ženama usko je povezano sa strukturnim obilježjima društava, kao što su rodne uloge, status i rodna nejednakost. Žene i dalje snose najveći teret nasilja zbog rodnih stereotipa i nejednakosti.
Pokazano je da femicidi diljem svijeta imaju iste karakteristike:
1.žene su nesrazmjerno ubijane od strane muškaraca
2. žene najčešće umiru u kontekstu intimnih ili obiteljskih odnosa
3.društvena ranjivost žena, pravna nejednakost i nizak pristup obrazovanju rezultiraju rodnom nejednakošću, stereotipima i društvenom diskriminacijom te postaju ključni pokretači nasilja nad ženama i femicida
Prema neki istraživanjima konzumacija droge i alkohola nije povezana s femicidom, dok druga istraživanja pokazuju ovisnost kao jedan od mogućih rizičnih faktora. Konzumacija alkohola uz prisutnost drugih rizičnih čimbenika, kao što su poremećaji osobnosti (antisocijalni i granični) ili depresija, mogu potaknuti nasilje. Isto tako konzumacija alkohola smanjuje kognitivnu kontrolu i sužava percepciju, što može povećati sklonost nasilnom ponašanju u određenim situacijama.
Femicidi su često posljedica nesposobnosti ili nespremnosti vlasti da kazne počinitelje i spriječe zločine, potpomognuti društvenim okruženjem. Postoje zločini koje opravdava tradicija: infanticid djevojčica zbog preferiranja muške djece, spaljivanje mladih nevjesta i ubojstva žena zbog “časti” u južnoj Aziji i na Bliskom Istoku.
Caroppo, E., Sapienza, M., Mazza, M., Sannella, A., Cecchi, R., Marano, G., … i De Lellis, P. (2024). Unveiling the dark nexus: a systematic review on the interplay of mental health, substance abuse, and socio-cultural factors in femicide. Legal Medicine, 67, 102334.
