Na radnom mjestu može doći do različitih oblika napada: vjerski, rasni, rodni, nacionalni i seksualni. Seksualno nasilje predstavlja jedno od glavnih negativnih iskustava zaposlenika, osobito žena. Muškarci su također izvještavali o istom, ali u puno manjoj mjeri. Pojava seksualnog uznemiravanja i nasilja na radnom mjestu je zabrinjavajuće rasprostranjena te takva kaznena djela često se ne tretiraju s ozbiljnošću koju zaslužuju.
Što je seksualno nasilje?
Seksualno nasilje obuhvaća svaki oblik neželjenog seksualnog pristupa koji ponižava, prijeti i izaziva nelagodu kod osobe. Pokazano je da upravo seksualno nasilje privlači najmanje pažnje jer žrtve često prikrivaju zlostavljanje zbog straha, srama, stigmatizacije i drugih kulturnih prepreka otvorenoj raspravi o seksualnim pitanjima, a pozadina iza ovakvog tipa nasilja može biti želja da se žrtva uz sve ostalo što trpi osjeća emocionalno loše.
Seksualno nasilje na radnom mjestu može izgledati tako da osoba izgovara neželjene seksualno sugestivne komentare o tijelu žene, traži spoj s njom, izvodi uvredljive geste i dodire, pokazuje prijeteći karakter ili izlaže pornografske materijale ciljanoj žrtvi.
Tko je najčešće zlostavljač?
Žene se suočavaju sa seksualnim zlostavljanjem, najčešće od strane svojih nadređenih muškaraca te to može dovesti do raznih oblika neprijateljstva i zlostavljanja s pozicije moći prema žrtvi, koja se opire zlostavljačkim seksualnim napadima.
Neravnoteža moći jedan od značajnih razloga zbog kojih su muškarci obično inicijatori i počinitelji nasilja. Glavna stvar zašto žene šute jest strah od dobitka otkaza ili prijetnje za istim ukoliko otkriju počiniteljeve radnje.
Pokazano je da počinitelji seksualnog nasilja često nemaju suosjećanja prema svojim žrtvama, ignoriraju štetu koju uzrokuju i ne osjećaju kajanje niti krivnju zbog svojih postupaka.
Posljedice
Seksualno nasilje na radnom mjestu drastično može narušiti zdravlje i dobrobiti zaposlenika. Dolazi do smanjene produktivnost zaposlenika, povećanog sati izostajanje s posla i fluktuaciju zaposlenika.
Depresija je jedna od posljedica seksualnog nasilja, dok nasilnik nastavlja sa svojim životom, žrtva pati psihološki, financijski i zdravstveno. Neki od simptoma depresije jesu: dugotrajna tuga, osjećaji bespomoćnosti, bezrazložno plakanje, gubitak energije ili gubitak interesa i uživanja u aktivnostima u kojima se ranije uživalo.
Dokazano je da žrtve silovanja često pokazuju ponašanje samokrivnje, te to obično rezultira sramom i osjećajem inferiornosti. Šteta napravljena u psihološkoj dobrobiti činom seksualnog nasilja vidljiva je u posttraumatskom stresnom poremećaju (PTSP-poremećaj mentalnog zdravlja koji je izazvan zastrašujućim događajem). Simptomi PTSP jesu: noćne more, povratne slike, produljena depresija i nekontrolirane misli o događaju.
Zaključno
Seksualno nasilje obično se pripisuje žrtvi kao da je učinila nešto što nije smjela, dok u stvarnosti, krivnja zapravo nije njena. Okrivljavanje, neprikladno obraćanje i nepravilna upotreba jezika prema žrtvi od strane članova obitelji, medicinskih radnika ili drugih kolega na radnom mjestu s kojima žrtva dođe u kontakt, smatraju se oblicima sekundarne viktimizacije.
Nitko ne zaslužuje ovakvu vrstu nasilja, pogotovo ne žene koje samostalno financiraju svoje obitelji te uspješno usklađuju kućanske obaveze s poslovnim kako bi osigurale egzistenciju.
UJOWUNDU, C., i IKE, P. A. I. P. A. (2025). Trauma of Work Place Sexual Harassment of Females: A Study of Sefi Atta’s Swallow. KONTAGORA INTERNATIONAL JOURNAL OF EDUCATIONAL RESEARCH, 2(2), 250-259.
